Mlin na Muri, Žabnik

Etnografska zbirka na adresi Žabnik bb otvorena je prema prethodnoj najavi u turistički ured svakim radnim danom od 8 do 15 sati
(nazvati u Turistički ured 040 868 619), a moguće i kasnije uz raniju najavu.

Mlin je nalik mlinovima kakvih je na desetke prošlog stoljeća bilo uz rijeku Muru, a izgradili su ga domaći majstori.

Novac su osigurale razne institucije i Međimurska županija, a koordinirala ih je Ekološka organizacija EOL. Djelatnost mlinarenja posebno je bila razvijena u prvoj polovici XX. stoljeća. Zabilježeno je da je na rijeci Muri od Lapšine do Podturna dvadesetih godina XX. stoljeća djelovalo oko 90 mlinova, šezdesetih godina oko 11 , a sredinom osamdesetih godina zapečaćena je sudbina i posljednjem mlinu koji se nalazio kod Žabnika u Općini Sveti Martin na Muri.

Nestankom mlinova ugasili su se i tradicijski obrti vezani uz gradnju i održavanje navedenih objekata – izrada drvenih pogonskih i prijenosnih elemenata mlinskog mehanizma, izrada krovova od drvene šindre, rezbarenje ukrasnih elemenata na zabatima, izrada drvenih mlinarskih alata i drugo. Na najsjevernijoj točki Republike Hrvatske, kraj malog naselja Žabnik, rijeka Mura okreće impresivno kolo drvenog riječnog mlina, jedinog plovećeg riječnog mlina u Hrvatskoj.

Žubor vode i škripa kamenog žrvnja vraćaju posjetitelje u davnu 1902. godinu kada je prvi put samljeveno brašno na tom plutajućem „starcu“.

Mlinarenje na Muri bilo je izrazito razvijeno početkom 20. stoljeća (tada je, na samo četrdesetak kilometara bilo smješteno čak 90 mlinova) iako prvi podaci o mlinovima na ovom području sežu u daleku prošlost. Radi se o antičkim izvorima starim preko 2000. godina… Nažalost, kotač vremena pregazio je ovaj jedinstveni arhitektonski oblik i stari zanat pa je sredinom osamdesetih godina zapečaćena sudbina i posljednjem riječnom mlinu koji se nalazio upravo u Žabniku.

Mlinovi uz Muru su u najstarijim vremenima bili namješteni na deblima, zvanim “kompi”, koje su povezivale dvije grede. Komp je bilo kopano hrastovo deblo, dugačko i preko 12 metara i široko do 2 metra. Obod debla su omekšali vatrom, da bi u njega usjekli korito, kuda su učvrstili vratilo, široki krug iz četiriju vijenaca, na koji su pričvrstili lopatice.

Tek na kraju 19. stoljeća slikovni zapisi otkrivaju nadogradnju srednjevjekovne tesarske tehnike s tesanim daskama, koje su oblikovale lađe, čune, koji su nosili pogonsku napravu na Muri.
Izgradnjom mlina samo nekoliko metara od mjesta gdje je original godinama vrijedno radio svoj posao, međimurski su majstori uspjeli vratiti u Žabnik atmosferu iz vremena kada su Murom vladali mlinovi.


U nastavku Centra za posjetitelje Žabnik, u idiličnom prirodnom ambijentu nalazi se eko-turistička poučna pješačka i biciklistička staza „Svetomartinska Mura“ koja je uređena za šetnju, bicikliranje, ribolov i druge rekreativne aktivnosti za sve dobne skupine. Duž same staze postavljeno je 20 edukativnih tabli koje poučavaju o rijeci Muri, njenoj važnosti kroz povijest i bioraznolikosti koja se nalazi uz nju, o povijesti skelarstva, ribolovu uz rijeku Muru. Na samoj stazi postavljene su tri šumske učionice, a rekonstruiran je i drveni mostić preko rukavca rijeke Mure. Uz šetnju kroz nedirnutu prirodu u dužini od skoro 5 km, ovaj poučni put nudi i mnoštvo zanimljivih podataka o prirodnoj i tradicijskoj baštini prostora značajnog krajobraza rijeke Mure. Tu je i riječna skela, plovilo koje s jedne na drugu riječnu obalu prevozi ljude i vozila, a bez motora, jedara ili vesala.